Do prije 20-tak godina sve metode zasnivale su se na dijagnostici aktivne epizode prijevremenog porođaja te mogućnostima akutnog liječenja koje su sve bile dvojbene uspješnosti.
Prije nešto više od 20 godina, ultrazvučna cervikometrija počela se nametati kao metoda probira asimptomatskih stadija prijevremenog porođaja. Ta je metoda kroz prepoznavanje cervikalne insuficijencije, postala sposobna izdvojiti trudnice s povećanim rizikom za prijevremeni porođaj od opće populacije trudnica. Time smo uz tradicionalne anamestičke podatke koje smo koristili za probir dobili još jedan izuzetno kvalitetan parameter za odabir populacije visokog rizika za prijevremeni porođaj koji je vezan za trenutnu trudnoću.
Inicijalno, metode probira za odabir visokorizične skupine provodile su se isključivo u anamnestički definiranoj visokorizičnoj populaciji te je jedina intervencija s kojim smo u to vrijeme raspolagali bila postavljanje šava cerclage. Međutim, posljednjih godina jasno su se nametnule i druge metode intervencije koje su u visokorizičnoj populaciji uz pozitivan nalaz cervikalne insuficijencije na cervikometriji, pozitivno utjecale na produljenje trudnoće sa svim posljedicama. Danas poznamo tri metode: postavljanje šava cerclage, korištenje progesterona u svim svojim oblicima te postavljanje vaginalnog prstena; i znamo da sve tri imaju smisla u visokorizičnoj populaciji kako bi se učstalost i posljedice povezane s prijevremenim porođajem smanjile na najmanju moguću mjeru. Trenutno je u tijeku istraživanje koje bi trebalo procijeniti koja je od te tri metode najbolja.
Medjutum, uočeno je da cervikometrija može izdvojiti trudnice visokog rizika za prijevremeni porođaj i u općoj, niskorizičnoj populaciji; odnosno da i trudnice niskog anamnestičkog rizika za prijevrmeni porođaj sa skraćenim cerviksom imaju povišen rizik za prijevrmeni porođaj sa svim posljedicama koje on nosi. Nažalost, u toj populaciji primarna i najstarija intervencija, a to je postavljanje šava cerclage; nije se pokazala učinkovitom. Trebalo je proći dosta vremena da se prepoznavanjem učinkovitosti drugih metoda liječenja, gdje prvenstveno mislimo na korištenje progesterona, vidimo da možemo pozitivno utjecati na smanjenje učestalosti prijevremenog porođaja s njegovim posljedicama. Shodno tome, čak i u niskorizičnoj populaciji metodama probira prepoznate trudnice visokog rizika za prijevremeni porođaj ima smisla liječiti.
I konačno, nakon uočenih koristi liječenja odabrane visokorizične skupine bilo opće ili specifične visokorizične populacije, sve se više nameće potreba probira i to u obje populacije, sve u clju prepoznavanja rizičnih skupina kod kojih je indicirana intervencija.
Kratak cerviks - kad liječiti
